Špilja vindija, Špilja Vindija (Vindrija, Križnjakova jama, Lavska jama) spada među najznačajnija arheološka i paleontološka nalazišta Hrvatske, a obzirom na važnost i količinu nalaza pripada joj istaknuto mjesto i među svjetski poznatim spiljskim lokalitetima.
Vindiju je moguće smatrati i polušpiljom s obzirom na to da je svedena na veliku dvoranu duljine 50 m, najveće širine 28 m, a visine i preko 20 m. Glavni zaštitni profil koji se nalazi na samom ulazu u spilju predstavlja veliku vrijednost zbog sačuvanog slijeda pleistocenskih sedimenata, što je u Hrvatskoj, a i u Europi rijetkost.
Fosilni ostaci ljudi i brojnih životinja, zajedno s više tisuća kamenih i koštanih rukotvorina, određuju Vindiju kao jedno od najznačajnijih europskih paleontoloških, paleoantropoloških, ali i paleolitičkih nalazišta.
Brojni fosilni ostatci neandertalaca iz Vindije prikazuju evolucijski razvoj prema suvremenom čovjeku. Zanimljivo je da se vindijski neandertalci po određenim anatomskim karakteristikama razlikuju od tzv. klasičnih neandertalaca (primjerice onih iz Krapine) jer pokazuju moderna obilježja. Ta je činjenica upućivala na mogućnost razvoja kasnih neandertalaca u anatomski moderne ljude, a potkraj 1980-ih odigrala je važnu ulogu u razvoju asimilacijskog modela evolucije modernih ljudi.
Upravo Istraživanjima fosilnih kostiju neandertalaca iz Vindije, utvrđeno je da u genomu suvremenog čovjeka ima neandertalskih gena, što potvrđuje da su se neandertalci uspješno miješali sa modernim ljudima.
Izvor: priroda-vz.hr
